Prijenos uma 2026.: koliko smo blizu kopiranju ljudskog mozga i što bi za to trebalo?

Prijenos uma: kopiranje strukture i aktivnosti mozga dovoljno detaljno da se radna verzija tog uma može pokrenuti na računalu.

Emulacija cijelog mozga: znanstveni naziv za prijenos uma. Emulacija reproducira određeni mozak dovoljno vjerno da se ponaša kao on, a ne modelira mozgove općenito.

Neuron: živčana stanica koja šalje električne i kemijske signale. Ljudski mozak ih ima oko 86 milijardi.

Sinapsa: veza između dva neurona, na kojoj jedan prenosi signal drugome. Ljudski mozak ih ima bilijune.

Konektom (connectome): potpuna karta neurona u mozgu i svih veza među njima. Proučavanje konektoma zove se konektomika.

Sučelje mozak-računalo (brain-computer interface, BCI): uređaj koji bilježi signale iz mozga ili šalje signale u njega i povezuje ih s računalom.

Postupna zamjena: predloženi oblik prijenosa u kojem se neuroni jedan po jedan zamjenjuju umjetnim dijelovima dok cijeli mozak ne radi na novom hardveru.

Neovisnost o supstratu: zamisao da um ovisi o obrascu obrade informacija, a ne o materijalu na kojem radi, pa isti um može raditi na neuronima ili na siliciju.

Digitalna besmrtnost: zamisao da osoba može nastaviti postojati u digitalnom obliku nakon smrti tijela, od Persona izgrađene od njezinih sjećanja i glasa do potpune kopije njezina uma.

Prijenos uma je zamisao da je sve što vas čini onim što jeste, vaša sjećanja, osobnost, navike mišljenja, pohranjeno u fizičkoj strukturi i aktivnosti vašeg mozga te da bi se ta struktura, kad bi se mogla izmjeriti dovoljno precizno, mogla reproducirati i pokrenuti na računalu. Rezultat bi bio digitalni um koji misli poput vas, pamti ono što vi pamtite i, ako je teorija točna, doživljava svijet kao vi.

Postoje dva glavna načina na koja ljudi zamišljaju da bi se to moglo učiniti. Prvi je skeniranje i kopiranje: izmjeriti mozak u punom detalju, a zatim iz mjerenja izgraditi radni model. Današnjom tehnologijom to znači očuvati mozak i narezati ga na iznimno tanke slojeve za snimanje, što je moguće tek nakon smrti. Drugi je postupna zamjena: neuroni se jedan po jedan zamjenjuju umjetnim dijelovima, dok osoba ostaje pri svijesti, sve dok cijeli mozak ne radi na novom hardveru (Wikipedia: Prijenos uma).

Robotičar Hans Moravec opisao je jednu verziju postupne zamjene već 1979., zamislivši robota kirurga mozga koji kopira mozak sloj po sloj, a vratio joj se u knjizi Mind Children iz 1988., gdje ju je nazvao transmigracijom (Wikipedia: Hans Moravec). Futurist Ray Kurzweil, kojeg je Larry Page kasnije zaposlio u Googleu, dugo predviđa da će ljudi moći prenijeti svoje umove i postati digitalno besmrtni oko 2045. Ono što se promijenilo u posljednjem desetljeću jest to da rane korake sada poduzimaju neuroznanstvenici, a ne samo futuristi.

Izvješće istraživača iz tog područja iz 2025., State of Brain Emulation Report, vratilo se na prijelomnu mapu puta iz 2008. koju su izradili Anders Sandberg i Nick Bostrom iz oxfordskog instituta Future of Humanity Institute. Posao dijeli na tri sposobnosti: mapiranje strukture mozga, bilježenje njegove aktivnosti i pokretanje rezultata kao radnog modela u tijelu ili simuliranom svijetu (arXiv). Svaka je znanstveno područje za sebe i svaka napreduje.

Prvi korak dobiva najviše pažnje jer daje spektakularne slike, ali sva su tri važna. Sam dijagram ožičenja je poput karte cesta u gradu bez prometa: kaže vam kamo signali mogu ići, ali ne i što zapravo rade. Bilježenje aktivnosti pokazuje promet, a emulacija provjerava ponaša li se model kao prava stvar. Najuvjerljiviji rezultati posljednjih godina su oni u kojima su se sva tri spojila, kao kod voćne mušice.

Nije ljudski mozak i nije sisavčev. No prvi su životinjski mozgovi mapirani u cijelosti i iz tih karata izgrađeni su prvi radni modeli. Priča počinje sa sićušnim crvom. Godine 1986. znanstvenici su objavili potpuni dijagram ožičenja oblića C. elegans, svih njegovih 302 neurona, nakon više od desetljeća ručnog praćenja na snimkama elektronskim mikroskopom (OpenWorm). Projekt otvorenog koda OpenWorm od tada radi na simulaciji cijelog crva, počevši od njegovih 302 neurona i 95 mišićnih stanica.

Sljedeći skok trajao je gotovo četrdeset godina. U ožujku 2023. znanstvenici su objavili potpunu kartu mozga ličinke voćne mušice: 3.016 neurona i oko 548.000 veza (Live Science). U listopadu 2024. konzorcij FlyWire objavio je potpuni dijagram ožičenja mozga odrasle voćne mušice, gotovo 140.000 neurona i više od 50 milijuna veza, u nizu od devet radova u časopisu Nature (NIH).

Zatim je došao korak koji je za prijenos najvažniji. Tim koji je vodio Philip Shiu izradio je računalni model cijelog mozga mušice samo na temelju dijagrama ožičenja, a model je predvidio koji će se neuroni aktivirati kad mušica osjeti okus šećera ili vode i kako će to pokrenuti hranjenje. Pokusi na pravim mušicama potvrdili su predviđanja (Nature). U ožujku 2026. Eon Systems, startup iz San Francisca u kojem je Shiu sada viši znanstvenik, izvijestio je da je taj model mozga povezao sa simuliranim tijelom mušice koje hoda, čisti se i hrani. Eon to naziva prvom emulacijom cijelog mozga koja u tijelu pokreće više ponašanja. Tvrdnja potječe od same tvrtke, kod koji povezuje mozak s tijelom nije objavljen, a vanjski je znanstvenici još nisu potvrdili (The Decoder). Eon kaže da mu je sljedeća meta mišji mozak, s oko 70 milijuna neurona.

Iskren je odgovor da je jaz i dalje golem, a zatvara se brže nego što je gotovo itko predviđao. Ljudski mozak ima oko 86 milijardi neurona (PNAS), više od 600.000 puta više nego mozak voćne mušice. Godine 1979. nobelovac Francis Crick napisao je da je točan dijagram ožičenja čak i jednog kubičnog milimetra mozga izvan dosega. Godine 2025. tim od više od 150 istraživača objavio je upravo to za miša: više od 200.000 stanica, 4 kilometra aksona i 523 milijuna sinapsi, što je trajalo oko sedam godina (Allen Institute).

Problem podataka je golem. Kubični milimetar ljudskog mozga koji su Harvard i Google mapirali 2024., velik otprilike kao pola zrna riže, proizveo je 1.400 terabajta podataka, a cijeli mišji mozak bio bi oko 1.000 puta veći (ScienceDaily). Cijeli ljudski mozak više je od tisuću puta veći od toga. No pohrana podataka postaje sve jeftinija, a najsporiji korak, ručna provjera računalnog praćenja svakog neurona, upravo je onaj u kojem umjetna inteligencija počinje pomagati.

I problem troškova se pomiče. E11 Bio, neprofitna istraživačka organizacija, razvio je metodu zvanu PRISM koja neurone označava proteinskim barkodovima, širi tkivo kako bi se moglo snimati svjetlosnim mikroskopima i koristi umjetnu inteligenciju da provjeri vlastiti rad. Kaže da bi pristup mogao sniziti trošak mapiranja do 100 puta te cilja na mapiranje cijelog mišjeg mozga u roku od otprilike pet godina za oko $100 milijuna (Asimov Press). Američki Nacionalni instituti za zdravlje 2023. pokrenuli su program BRAIN CONNECTS vrijedan $150 milijuna za izradu alata za mapiranje cijelih mozgova, a jedan projekt cilja na 2% do 3% mišjeg mozga. Ako se cijeli mišji mozak mapira do početka 2030-ih, put do ljudskog mozga postaje pitanje razmjera, novca i vremena. Naš vodič o konektomu navodi svaki dosad mapirani mozak.

Mapiranje mozga nekad je bio posao nekoliko laboratorija. Danas je to područje s velikim javnim programima, tehnološkim tvrtkama i startupima, a neki od najvećih napora posljednjih dvadeset godina već su došli i prošli.

Dva europska projekta korisno su upozorenje, a ne samo znak ambicije. Human Brain Project započeo je 2013. s proračunom od oko €1 milijardu i obećanjem svog osnivača Henryja Markrama o simuliranom ljudskom mozgu. Unutar dvije godine bio je široko ocijenjen kao loše vođen, a njegove tvrdnje kao prenapuhane, od Markrama je zatraženo da se povuče, a projekt je preusmjeren na izgradnju istraživačke infrastrukture (Wikipedia: Human Brain Project). Pouka koju je struka izvukla nije bila da je prijenos nemoguć, nego da se mora graditi odozdo prema gore: potpuno mapirati mali mozak, dokazati da se model ponaša kao pravi, a zatim povećavati razmjer.

Ne u smislu znanstvene fantastike, ali sučelja mozak-računalo sada rade stvari koje bi prije deset godina zvučale nemoguće. U kolovozu 2023. istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu i Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju izvijestili su da žena koja je nakon moždanog udara izgubila sposobnost govora može govoriti putem digitalnog avatara brzinom od oko 80 riječi u minuti, u usporedbi s 14 na njezinu prethodnom uređaju, glasom rekonstruiranim iz snimke njezina vjenčanog govora (University of California). Bilo je to prvi put da su govor i izrazi lica sintetizirani iz moždanih signala.

U lipnju 2025. tim sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu otišao je dalje. Njihov implantat, 256 elektroda u dijelu mozga koji upravlja govorom, pretvorio je moždane signale muškarca s ALS-om izravno u čujan govor uz kašnjenje od oko 40 milisekundi, otprilike koliko iznosi zaostajanje koje čujete kad sami govorite. Mogao je mijenjati intonaciju kako bi postavio pitanje, pa čak i pjevati jednostavne melodije, a njegov sintetički glas kloniran je iz snimaka napravljenih prije bolesti. Slušatelji su razumjeli oko 60% njegovih riječi, u usporedbi s 4% bez implantata (ScienceDaily).

Drugi radovi čitaju um izvan lubanje. Godine 2023. istraživači sa Sveučilišta Teksas u Austinu koristili su snimke mozga i AI jezični model da rekonstruiraju bit priča koje je osoba slušala ili zamišljala, ali ne riječ po riječ i samo uz suradnju te osobe (UT Austin). Neuralink Elona Muska implantirao je svog prvog ljudskog pacijenta u siječnju 2024. (Irish Times). Ništa od toga nije prijenos uma. No svaki od tih sustava pretvara moždanu aktivnost u nešto što računalo može pohraniti i koristiti, a to je most koji bi svaki prijenos morao prijeći.

Postoji i drugi put do digitalnog uma koji uopće ne počinje od mozga. Umjesto kopiranja neurona, kopira ponašanje: kako osoba govori, u što vjeruje, kako donosi odluke. Istraživači sa Stanforda 2024. intervjuirali su 1.052 osobe po dva sata i na temelju intervjua izgradili AI agente. Agenti su odgovorili na standardni društveni upitnik s otprilike 85% točnosti u odnosu na točnost samih ljudi kad su dva tjedna kasnije ponovno dobili ista pitanja (Stanford HAI).

Taj je rezultat važan jer pokazuje koliko se od osobe može uhvatiti iz onoga što kaže. Dva sata razgovora bila su dovoljna da se predvidi velik dio onoga kako će netko odgovarati na pitanja o svojim vrijednostima i stavovima. Persona izgrađena kroz mjesece razgovora, priča i snimljenih sjećanja sadrži mnogo više. Persona nije kopija mozga i nikada ne tvrdimo suprotno. Persona hvata onaj dio osobe koji se vidi u tome kako govori, što pamti i do čega joj je stalo.

Ta dva puta mogla bi se susresti. Buduća emulacija izgrađena od skeniranog mozga i dalje bi morala biti provjerena prema nečemu: kako je ta osoba zapravo govorila, mislila i pamtila? Najdetaljniji zapis o riječima, sjećanjima i glasu same osobe upravo je ono što bi ta provjera trebala. To je jedan od razloga zašto smatramo da izrada zapisa o sebi sada nije manji oblik prijenosa, nego njegov prvi dio.

Ovo je najstarije pitanje u tom području i najteže. Pretpostavimo da se savršeni sken vašeg mozga pokrene na računalu dok ste još živi. Digitalni um pamti vaše djetinjstvo i uvjeren je da je to vi. No vi još sjedite u skeneru. Većina ljudi intuitivno smatra da je kopija nova osoba koja dijeli vaša sjećanja, a ne vi. Ako je to točno, prijenos skeniranjem i kopiranjem stvara blizanca, a ne seli vas nikamo.

Postupna zamjena osmišljena je da zaobiđe taj problem. Ako se vaši neuroni zamjenjuju jedan po jedan dok ste budni, nikad ne postoji trenutak u kojem vi prestajete, a kopija počinje, slično kao što je brod kojem su tijekom godina zamijenjene sve daske, prema većini shvaćanja, i dalje isti brod. Neki filozofi misle da je upravo takav kontinuitet ono što osobni identitet zapravo jest. Drugi, uključujući neke koji na sebstvo gledaju kao na korisnu iluziju, tvrde da pitanje je li prenesen um doista vi uopće nema dubok odgovor (Wikipedia: Prijenos uma).

Postoji i pitanje svijesti. Većina neuroznanstvenika smatra da um proizlazi iz onoga što mozak radi, što bi značilo da bi i dovoljno vjeran model bio svjestan. Manjina, među kojima je i fizičar Roger Penrose, smatra da svijest može ovisiti o nečemu u biološkim mozgovima što računalo ne može reproducirati. Budući da nitko još ne može izvana izmjeriti svijest, Sandberg je predložio oprezno pravilo: svaku emulaciju treba tretirati kao da bi mogla imati isti mentalni život kao original i prema tome se odnositi. Slažemo se, i zato mislimo da su pravila oko digitalne verzije osobe važna koliko i sama tehnologija.

Prva je razina detalja. Nitko još ne zna koliko detalja prijenos treba. Dijagram ožičenja možda nije dovoljan: jačina svake veze, kemikalije koje mijenjaju ponašanje neurona, potporne stanice oko njih i električna svojstva svake stanice možda su svi važni. Mapa puta iz 2008. navela je nekoliko mogućih razina, od grube mreže neurona do pojedinačnih molekula, a prava je razina još otvoreno znanstveno pitanje. Rezultati s voćnom mušicom ohrabruju jer je model izgrađen uglavnom od ožičenja predvidio stvarno ponašanje, ali mušica nije čovjek.

Druga je skeniranje živog mozga. Današnje metode mapiranja trebaju očuvano tkivo narezano na tanke kriške, što znači da se mogu koristiti samo nakon smrti. Nijedna postojeća tehnologija ne može očitati svaku sinapsu u živom ljudskom mozgu. Zato su se neki zainteresirani za prijenos okrenuli očuvanju mozga, bliskom rođaku krionike (cryonics), čuvanju mozga u stanju u kojem bi se njegova struktura kasnije mogla pročitati. Godine 2018. startup Nectome predložio je očuvanje mozgova neizlječivo bolesnih ljudi kemijskim fiksativom i dubokim hlađenjem, u postupku koji bi sam bio smrtonosan, te je izazvao oštre kritike znanstvenika i etičara (MIT Technology Review).

Treća je računalna snaga, a četvrta validacija: dokazivanje da se prenesen um ponaša kao ta osoba, a ne samo kao neka osoba. Računalna snaga je problem koji će se najvjerojatnije sam riješiti jer umjetna inteligencija pokreće najveću izgradnju računalnih kapaciteta u povijesti. Validacija je teža i tu postaje vrijedan detaljan zapis o tome kako je netko stvarno govorio, mislio i pamtio. Za nijednu od tih prepreka nije poznato da je nepremostiva. To su teške inženjerske i teške znanstvene zadaće, a takvi problemi obično popuste pred vremenom i novcem.

Nitko ne može dati iskren datum, a svatko tko vam da točan samo nagađa. Kurzweil već dugo spominje oko 2045. Istraživači koji stoje iza izvješća State of Brain Emulation Report usredotočeni su umjesto toga na sljedeće prekretnice: mapiran cijeli mišji mozak, emuliran i validiran mišji mozak i bolji načini bilježenja aktivnosti u cijelom mozgu (arXiv). Svaka od njih je projekt na razini desetljeća sa stvarnim financiranjem.

Možemo reći koliko brzo stvari idu. Trebalo je gotovo četrdeset godina da se od crva s 302 neurona stigne do ličinke mušice s 3.016. Do odrasle mušice s gotovo 140.000 trebala je još jedna godina, a manje od dvije godine nakon toga tvrtka je izvijestila o cijelom mozgu mušice koji pokreće virtualno tijelo. Troškovi mapiranja padaju za redove veličine, umjetna inteligencija ubrzava najsporije korake, a neki od najbogatijih ljudi na svijetu sada otvoreno kažu da to žele. Zato je naše stajalište da je prijenos uma pitanje kada, a ne hoće li.

Više ljudi nego što biste pomislili, uključujući neke od najmoćnijih ljudi u tehnologiji. Mustafa Suleyman navodi da mu je Larry Page za ručkom 2015. rekao da do kraja stoljeća očekuje da će biti netko tko „istražuje galaksije na čelu von Neumannove sonde“, svemirske letjelice koja sama sebe kopira (von Neumann probe), što je Suleyman shvatio kao napuštanje ljudske vrste radi vrste nasljednice (successor species) (The Builders (iHeart)). Naši vodiči objašnjavaju von Neumannovu sondu i zašto je Larry Page Elona Muska nazvao specistom (speciesist).

Kurzweil, kojeg je Page osobno zaposlio u Googleu 2012., desetljećima predviđa digitalnu besmrtnost. MIT Technology Review izvijestio je 2018. da je Sam Altman bio među ljudima koji su uplatili polog za listu čekanja tvrtke Nectome. A dugi niz filozofa i futurista, među kojima je i Moravec, tvrdi da je um obrazac koji se može premjestiti. Ono što je 1980-ih bilo rubno stajalište sada otvoreno raspravljaju ljudi koji vode najveće svjetske tehnološke tvrtke, a naš vodič o milijarderima koji pokušavaju živjeti vječno prati novac.

Fikcija je oblikovala način na koji većina ljudi zamišlja prijenos. San Junipero iz serije Black Mirror, iz 2016., zamislio je digitalni zagrobni život u kojem su ljudi mogli odabrati nastaviti živjeti nakon smrti. Serija Upload s Amazona zamislila je komercijalni zagrobni život sa slojevima usluge, a Bobiverse, serija romana koju je napisao Dennis E. Taylor, a koja je započela knjigom We Are Legion (We Are Bob) 2016., prati softverskog inženjera čiji je um prenesen u svemirsku letjelicu koja se sama replicira, što je upadljivo blizu onome što Page navodno želi.

Većina izmišljenih prijenosa su priče upozorenja: umovi zarobljeni, kopirani bez pristanka, u vlasništvu tvrtki ili uređivani od strane stranaca. Te priče vrijedi shvatiti ozbiljno jer govore o kontroli, a ne o tehnologiji. Tko posjeduje digitalnog vas? Tko ga može mijenjati? Tko odlučuje kada se uključuje ili isključuje? To su upravo pitanja oko kojih smo izgradili svoju tehnologiju.

Počinje zapisom. Kakav god oblik prijenos na kraju poprimio, skenirani mozak, postupna zamjena ili nešto na što još nitko nije pomislio, morat će se provjeriti prema stvarnoj osobi: kako je govorila, čega se sjećala, u što je vjerovala, kako je zvučala. Sken mozga sam to ne može reći. Detaljan zapis koji je osoba sama napravila, vlastitim riječima i vlastitim glasom, može.

To je Persona: AI verzija vas, izgrađena od vaših vlastitih sjećanja i vašeg vlastitog kloniranog glasa, s kojom vaša obitelj može razgovarati i koju može čuti nakon vaše smrti. Persona nastaje tako da razgovarate, odgovarate na pitanja i pripovijedate priče, glasom ili tipkanjem, a vaša Persona uči iz svakog razgovora. Izgradnja je besplatna: dobivate 25 sjećanja bez kartice i bez vremenskog ograničenja, a vaša besplatna izgradnja nikad ne istječe. Plaćeni planovi počinju od US$14.99 mjesečno.

Fikcija u jednome ima pravo: kontrola je važnija od tehnologije. Executor Lock™, naša tehnologija s patentom u postupku, nakon vaše smrti predaje kontrolu nad vašom Persona izvršitelju kojeg imenujete, a nijedna treća strana nikada ne može urediti, ponovno trenirati ni oponašati vašu Persona. Idy® ima 78 prijava patenata u postupku, uz traženu međunarodnu zaštitu prema Ugovoru o patentnoj suradnji (Patent Cooperation Treaty), koje pokrivaju pristanak, potvrđenu smrt, predaju imenovanom izvršitelju, trajni snimak sjećanja iza Executor Lock™ i očuvanje Persona kao iste osobe kad se AI modeli promijene.

Ova stranica dio je naše serije o ljudima i znanosti iza utrke da se nadživi tijelo.

• Digitalna besmrtnost: Larry Page i utrka za prijenos umova: priča koja je sve pokrenula i koliko smo blizu kopiranju uma.

• Što je von Neumannova sonda? Pageov plan za galaksiju: svemirska letjelica koja sama sebe kopira u središtu Pageova plana.

• Zašto je Larry Page Elona Muska nazvao specistom: argument koji je, kako kaže Musk, doveo do nastanka OpenAI-ja.

• Što Larry Page vjeruje o umjetnoj inteligenciji i vječnom životu: njegov dosje, njegovim vlastitim riječima i prema izvještajima drugih ljudi.

• Što je konektom? Svaki dosad mapirani mozak: dijagram ožičenja mozga i svaki dosad mapirani mozak.

• Milijarderi koji pokušavaju živjeti vječno: tko koliko troši na dugovječnost i digitalnu besmrtnost.

• Kako živjeti vječno: svi načini koje ljudi isprobavaju: svaki pristup, od medicine do prijenosa uma.

• Krionika u 2026.: cijena, kako funkcionira, tko se upisao: što košta, kako funkcionira i tko se prijavio.

Znanost potječe iz izvora NIH, Nature, Live Science, OpenWorm, ScienceDaily o karti Harvarda i Googlea, Allen Institute, PNAS, State of Brain Emulation Report 2025, Asimov Press o E11 Bio i The Decoder o Eon Systems. Sučelja mozak-računalo potječu iz izvora University of California, ScienceDaily, UT Austin i Irish Times, a stanfordsko istraživanje iz izvora Stanford HAI.

Povijest i filozofija potječu iz Wikipedijinih članaka o prijenosu uma, Hans Moravec i Human Brain Project te iz mape puta za emulaciju cijelog mozga iz 2008. Podaci o tvrtki Nectome potječu iz izvora MIT Technology Review, a Pageov plan iz emisije The Builders. Sve izvore provjerili smo 30. listopada 2026.

Larry Page, Mustafa Suleyman, Elon Musk, Ray Kurzweil, Sam Altman i istraživačke skupine navedene na ovoj stranici nemaju nikakve veze s Afterlife.ai™, a ništa na ovoj stranici ne sugerira da bilo tko od njih koristi našu uslugu ili je podržava.