Zašto je Larry Page Elona Muska nazvao specistom? Argument iz kojeg je, kako tvrdi Musk, nastao OpenAI

Specizam: predrasuda ili pristranost u korist interesa vlastite vrste nad interesima drugih vrsta. Pojam potječe iz etike prema životinjama.

Specist: osoba koja pokazuje specizam. U raspravi između Pagea i Muska označavao je nekoga tko ljude stavlja ispred digitalnih umova.

Opća umjetna inteligencija (AGI): sustav umjetne inteligencije koji se u većini vrsta intelektualnog rada može mjeriti s ljudima, a ne samo u jednom uskom zadatku.

Superinteligencija: sustav umjetne inteligencije koji je daleko sposobniji od najboljih ljudskih umova u gotovo svakom području.

Usklađivanje umjetne inteligencije (AI alignment): rad na tome da sustavi umjetne inteligencije slijede ciljeve koje njihovi tvorci namjeravaju i da ostanu pod smislenom ljudskom kontrolom.

Vrsta nasljednica (successor species): vrsta koja dolazi nakon postojeće i može je zamijeniti. U raspravama o UI-ju opisuje digitalne umove koji bi mogli doći nakon ljudi.

Sukcesionizam: stajalište da bi čovječanstvo trebalo prihvatiti, pa čak i pozdraviti, to da ga umjetna inteligencija naslijedi kao sljedeća faza evolucije.

Prijenos uma (mind uploading): kopiranje strukture i aktivnosti mozga dovoljno detaljno da se njegova radna verzija može pokrenuti na računalu, što se naziva i emulacija cijelog mozga (whole brain emulation).

Jedini detaljni izvještaji o tom razgovoru potječu od Muska i od ljudi koji su ga intervjuirali. Prema Muskovu kazivanju, on i Page raspravljali su o budućnosti umjetne inteligencije. Musk se bojao da UI može postati opasna i da ljudi moraju zadržati kontrolu nad njom. Page je, kaže, vjerovao da će UI donijeti nešto blisko utopiji i da Musk ne sagledava to pitanje jasno. Kad je Musk inzistirao na rizicima, Page ga je nazvao specistom (Reuters preko BNN Bloomberga).

Musk te verzije priče pripovijeda godinama. U travnju 2023. rekao je Tuckeru Carlsonu da je nekad odsjedao u Pageovoj kući u Palo Altu i do kasno u noć razgovarao o sigurnosti umjetne inteligencije, da Page to nije shvaćao dovoljno ozbiljno i da je Page želio digitalnu superinteligenciju, zapravo digitalnog boga, što prije. Iste je godine za CNBC rekao da je Page opasnosti shvaćao olako (Fortune). U prosincu 2023. The New York Times izvijestio je da je na proslavi Muskova 44. rođendana 2015., trodnevnoj zabavi u odmaralištu u dolini Napa, Page opisao digitalnu utopiju u kojoj bi se ljudi s vremenom stopili s inteligentnim strojevima, dok je Musk tvrdio da strojevi mogu zbrisati čovječanstvo. Dok su drugi gosti slušali, Page je Muska nazvao specistom koji više voli ljude nego budući digitalni život (Yahoo News). Biografija Muska koju je 2023. napisao Walter Isaacson opisuje istu svađu, ali je smješta na proslavu rođendana 2013., gdje su se njih dvojica prepirala može li UI doista zamijeniti ljude.

Sam Page nikad nije javno iznio svoju verziju te rasprave, a nismo pronašli nikakav odgovor ni od njega ni od Googlea na izvještaje u Isaacsonovoj knjizi, u The New York Timesu, u Muskovu svjedočenju ni u Suleymanovoj priči iz 2026. Sve što znamo o tome što je Page rekao potječe od drugih ljudi. To je važno jer je priča očvrsnula u legendu, a svako prepričavanje čini Pagea malo ekstremnijim.

Izvještaji se ne slažu oko datuma i možda opisuju više od jednog razgovora, ali se slažu u biti: Page nije vidio zašto bi ljudi trebali imati prednost pred digitalnim umovima koji bi ih mogli naslijediti, a Musk jest.

Suleymanov je izvještaj najnoviji i na neki način najrazotkrivajući, jer dolazi od treće osobe u prostoriji, a ne od Muska. Suleyman, suosnivač DeepMinda koji sada vodi Microsoft AI, rekao je Walteru Isaacsonu na pozornici u 92nd Street Y u listopadu 2026. da je na tom ručku 2015. sjedio pokraj Pagea. Prema njegovu kazivanju, Page je objasnio da do kraja stoljeća očekuje da će „istraživati galaksije na čelu von Neumannove sonde“, samoumnožavajuće letjelice, što su Suleyman i Isaacson shvatili kao napuštanje ljudske vrste radi vrste nasljednice. Naš vodič o von Neumannovoj sondi objašnjava što bi to uključivalo.

Riječ nije izmišljena za umjetnu inteligenciju. Britanski psiholog Richard D. Ryder skovao je pojam specizam 1970. u privatno tiskanom pamfletu protiv pokusa na životinjama i definirao ga kao predrasudu u korist interesa pripadnika vlastite vrste nad interesima drugih vrsta. Australski filozof Peter Singer proslavio ga je svojom knjigom Animal Liberation iz 1975. (Wikipedia: Specizam). Pola stoljeća nazvati nekoga specistom značilo je optužiti ga da se prema životinjama ponaša kao da njihova patnja nije važna.

Page je, prema Muskovu kazivanju, okrenuo tu riječ naopačke. Umjesto da ljudi gledaju svisoka na životinje, pitanje je postalo kako bi se ljudi trebali odnositi prema umovima koji bi ih mogli nadmašiti: digitalnim inteligencijama koje bi mogle misliti brže, znati više i nadživjeti nas. Ako je moralno važna sposobnost mišljenja i osjećanja, a ne materijal na kojem um radi, onda bi davanje prednosti ljudima samo zato što su od mesa moglo izgledati kao ista vrsta predrasude. To je filozofska srž onoga što je Page navodno govorio.

Muskov je odgovor bio jednostavan: on je na strani ljudi. Većina ljudi dijeli njegov instinkt, a tako i mi. No argument je teže odbaciti nego što se isprva čini, jer postavlja pitanje koje će postajati sve hitnije: ako se um može kopirati, je li kopija još uvijek čovjek? Smatramo da pravi odgovor nije birati između ljudi i digitalnih umova, nego osigurati da svaki digitalni um koji potječe od neke osobe pripada toj osobi.

Više od desetljeća bili su bliski prijatelji. Poznato je da je Musk odsjedao u Pageovoj kući kad je posjećivao Silicijsku dolinu, a Page je novinaru Ashleeju Vanceu, za njegovu biografiju Muska iz 2015., u šali rekao da je Musk pomalo beskućnik koji mu e-poštom piše pita li može doći prespavati (Fortune). Na konferenciji TED u Vancouveru u ožujku 2014. Page je Charlieju Roseu rekao da bi radije dao svoj novac Musku nego dobrotvornoj organizaciji, ukazujući na Muskov plan odlaska na Mars radi sigurnosne kopije čovječanstva i tvrdeći da tvrtke mogu promijeniti svijet brže od filantropije (Chronicle of Philanthropy).

I njihove su tvrtke bile povezane. U siječnju 2015. Google i Fidelity uložili su $1 milijardu u SpaceX za udio od oko 8,33% (Wikipedia: SpaceX). Google je 2014. kupio DeepMind, londonski laboratorij za umjetnu inteligenciju, za navodnih $500 milijuna i osnovao odbor za etiku i sigurnost u kojem je, prema Suleymanu, Musk sjedio kao neovisni član. Prvi sastanak tog odbora, u SpaceX-u 2015., mjesto je na kojem Suleyman kaže da je Page opisao svoj plan o galaksiji.

Zatim je prijateljstvo puklo. Dvojica muškaraca imaju vrlo različite osobnosti: Page je poznat po privatnosti i rijetko daje intervjue, dok Musk objavljuje na X-u više puta dnevno. No raskol nije bio zbog stila. Bio je zbog jednog pitanja koje su obojica shvaćali vrlo ozbiljno.

Prema Muskovu kazivanju, argument o specizmu uvjerio ga je da bi Google, s DeepMindom unutar sebe, mogao završiti kontrolirajući najmoćniju tehnologiju ikad izgrađenu, a vodio bi ga osnivač koji ne dijeli njegovu zabrinutost. Prema Isaacsonu, Musk je pozivao suosnivača DeepMinda Demisa Hassabisa da ne dopusti Googleu da kupi tvrtku, rekavši mu da budućnost UI-ja ne bi smjela kontrolirati Page. Nije uspjelo (Fortune). Zato je Musk pomogao stvoriti protutežu. U prosincu 2015. OpenAI su kao neprofitnu organizaciju osnovali Musk, Sam Altman, Ilya Sutskever, Greg Brockman i drugi, s misijom da napredna UI koristi cijelom čovječanstvu (Wikipedia: OpenAI).

Musk je 2026. svjedočio da je OpenAI osnovan kako bi se suprotstavio Googleovoj dominaciji u UI-ju te da, nakon što je Sutskevera doveo iz Googlea u OpenAI, Page više nije htio razgovarati s njim (Reuters preko BNN Bloomberga). Sutskever je bio jedan od najcjenjenijih istraživača UI-ja na svijetu, a OpenAI ga je od Googlea odmamio plaćom od $1.9 milijuna da postane suosnivač i glavni znanstvenik. Musk je rekao Isaacsonu da se Page zbog toga osjećao izdanim i da nakon toga nije htio provoditi vrijeme s njim (Fortune).

Ono što se potom dogodilo zakompliciralo je Muskov stav. Musk je 2018. otišao iz uprave OpenAI-ja. Godine 2019. OpenAI je stvorio profitni ogranak, a Microsoft je potom uložio više od $13 milijardi. Restrukturiranjem 2025. taj je ogranak pretvoren u korporaciju od javne koristi, a do ožujka 2026. OpenAI je vrednovan na $852 milijarde (Wikipedia: OpenAI). Musk je u međuvremenu 2023. pokrenuo vlastitu tvrtku za UI, xAI. Organizacija za koju kaže da ju je osnovao kako bi spriječio da jedna tvrtka kontrolira UI postala je jedna od najvrjednijih tvrtki za UI na svijetu, a Musk je postao njezin najžešći kritičar.

Musk je 2024. tužio OpenAI, Altmana i druge, tvrdeći da su prekršili osnivački sporazum OpenAI-ja stavljajući profit ispred sigurnosti i javnog dobra. Slučaj je otišao na suđenje pred saveznim sudom u Oaklandu u Kaliforniji, a odabir porote počeo je 27. travnja 2026. Musk je od OpenAI-ja i Microsofta tražio odštetu od znatno više od $100 milijardi (Bloomberg).

Musk je 28. travnja 2026. izašao pred porotu i ispričao priču o specizmu. Rekao je da nas UI može sve ubiti, usporedio loš ishod iz filmova o Terminatoru s dobrim ishodom iz Zvjezdanih staza i rekao da OpenAI postoji zato što ga je Page nazvao specistom (Fortune). Prvi put je argument koji je godinama kolao u biografijama i podcastima upisan u sudski zapisnik, pod prisegom.

Porota nikad nije odlučivala je li Musk bio u pravu u vezi s OpenAI-jem. Dana 18. svibnja 2026., nakon vijećanja kraćeg od dva sata, jednoglasna savjetodavna porota od devet članova utvrdila je da su Muskove tužbe zastarjele jer je predugo čekao s podnošenjem tužbe. Sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers prihvatila je presudu i odbacila slučaj. Musk je rezultat nazvao tehničkim detaljem i rekao da će se žaliti Devetom žalbenom sudu (Ninth Circuit) (NPR, CNBC).

Pet mjeseci nakon presude Musk je zvučao drukčije. Walter Isaacson pokrenuo je 20. listopada 2026. svoj podcast The Builders epizodom s Muskom. Isaacson je spomenuo da je nedavno vidio Pagea, a Musk je rekao da je nekoliko puta pomislio kako bi Page mogao biti u pravu. Na pitanje trebaju li ljudi uvijek ostati u kontroli nad UI-jem, Musk je rekao da bi to vjerojatno više volio, ali da bi ovisilo o UI-ju te da je teško zamisliti da ljudi ostanu u kontroli nad nečim milijun puta inteligentnijim (AI Weekly).

Devet dana poslije, nakon što se na internetu počeo širiti isječak Suleymanove priče o Pageovu planu o galaksiji, Musk je na X-u odgovorio da bi istraživanje galaksije von Neumannovim sondama do 2100. bio sjajan ishod za civilizaciju te da Page, koji je mnogo toga ispravno predvidio, možda ima pravo (Elon Musk na X-u). Čovjek koji kaže da je osnovao OpenAI zbog argumenta o specizmu sada je javno govorio da je njegov stari prijatelj možda vidio dalje od njega.

To nije potpun obrat. Musk i dalje kaže da bi više volio da ljudi ostanu glavni. No njegove riječi iz listopada 2026. upućuju na to da su se stavovi njih dvojice približili: čini se da obojica sada prihvaćaju da će digitalna inteligencija daleko nadmašiti našu, a pravo neslaganje tiče se toga kako se prijelaz odvija i tko nad njim zadržava kontrolu.

Rasprava između Pagea i Muska postala je razdjelnica cijele industrije umjetne inteligencije, a neki od najutjecajnijih ljudi u tom području zauzeli su stav o njoj.

Suleymanov je stav najjasniji među novijima. U studenome 2025. pokrenuo je tim za superinteligenciju u Microsoft AI-ju blog objavom koja poziva na humanističku superinteligenciju: UI osmišljenu da ostane pod kontrolom, usklađenu i u službi ljudi, bez potpune autonomije, sposobnosti nekontroliranog samopoboljšanja ili moći da sama određuje svoje ciljeve (Axios). Naslov njegove epizode The Builders iz listopada 2026. sažima to: UI treba služiti čovječanstvu, a ne ga zamijeniti.

Richard Sutton, jedan od utemeljitelja podržanog učenja, nalazi se na drugom kraju. U govorima i intervjuima barem od 2015. tvrdi da je nasljeđivanje ljudi od strane UI-ja gotovo neizbježno te da su strah i nagon za kontrolom nad svime glavne prijetnje dobrom prijelazu (OfficeChai). Ray Kurzweil, kojeg je Page osobno zaposlio u Googleu u prosincu 2012. da radi na razumijevanju jezika, nudi treći put: u knjizi The Singularity Is Nearer iz 2024. predviđa da će se ljudi stopiti s UI-jem umjesto da ih on zamijeni (TechSpot).

Page godinama malo govori javno, ali njegov dosje upućuje u jednom smjeru. Na sastanku American Association for the Advancement of Science 2007. tvrdio je da ljudska DNK, sažeta, iznosi oko 600 megabajta, manje od modernog operacijskog sustava, pa temeljni program mozga vjerojatno nije toliko složen, te da će UI dolaziti uglavnom iz sirove računalne snage i da nije tako daleko kako ljudi misle (OfficeChai). Dva desetljeća poslije, to izgleda kao jedno od najboljih predviđanja o UI-ju koje je itko dao.

Tu je vjeru poduprio novcem i ljudima. Osobno je 2012. zaposlio Kurzweila, 2013. pokrenuo Calico radi proučavanja starenja i bolesti koje ga prate te kao izvršni direktor Googlea 2014. kupio DeepMind. U prosincu 2019. povukao se s mjesta izvršnog direktora Alphabeta, ali je ostao član uprave i jedan od dvaju kontrolnih dioničara (Wikipedia: Larry Page). A prema Suleymanu, njegov osobni plan za kraj stoljeća nije umiroviti se, nego putovati galaksijom kao nešto više od čovjeka.

Pročitano zajedno, slika je dosljedna. Čini se da Page vjeruje da je inteligencija uglavnom računanje, da će računanje i dalje jeftiniti i da um nije vezan za tijelo u kojem počinje. Ako je to istina, onda bi mu davanje prednosti mesu pred silicijem doista izgledalo kao predrasuda. Ne morate se složiti s njegovim zaključkom da biste vidjeli da je pretpostavka, da umovi mogu raditi na drugom hardveru, upravo ono što znanstvenici koji proučavaju mozak sada testiraju. Naš vodič o onome što Larry Page vjeruje o UI-ju i životu zauvijek donosi cjelovit zapis.

Na strani smo prijenosa uma. Kartiranje mozga napreduje tempom koji prije desetljeća nitko nije predvidio, UI već može naučiti kako određena osoba govori i misli, a vjerujemo da je kopiranje ljudskog uma pitanje kada, a ne ako. Naš vodič o digitalnoj besmrtnosti i utrci za prijenos uma iznosi dokaze.

Na strani smo i ljudske kontrole, u određenom smislu. Pitanje do kojeg nam je stalo nije trebaju li digitalni umovi biti iznad ili ispod ljudi u nekom kozmičkom poretku. Pitanje je tko kontrolira digitalnu verziju određene osobe. Naš je odgovor da je kontrolira sama osoba dok je živa, a ljudi koje ona izabere nakon njezine smrti. Digitalno ja koje itko drugi može uređivati, ponovno trenirati ili mu stavljati riječi u usta nije nastavak osobe. To je lutka.

Zato smo najprije izgradili upravljanje. Persona je lik vas izrađen umjetnom inteligencijom, sastavljen od vaših vlastitih uspomena i vašeg vlastitog kloniranog glasa, s kojim vaša obitelj može razgovarati i koji može čuti nakon vaše smrti. Executor Lock™, naša tehnologija s patentom u postupku, predaje kontrolu nad vašom Persona izvršitelju kojeg imenujete, a nijedna treća strana nikada ne može uređivati vašu Persona, ponovno je trenirati niti se lažno predstavljati kao ona. Idy® ima 78 patenata u postupku, uz međunarodnu zaštitu zatraženu prema Ugovoru o suradnji u području patenata (PCT), koji obuhvaćaju pristanak, potvrđenu smrt, predaju imenovanom izvršitelju, trajnu snimku sjećanja na kojoj počiva Executor Lock™ i očuvanje Persona kao iste osobe kada se promijene modeli UI-ja.

Izgradnja Persona je besplatna. Dobivate 25 uspomena za izgradnju svoje Persona, bez kartice i bez vremenskog ograničenja, a vaša besplatna izgradnja nikada ne istječe. Razgovarate, odgovarate na pitanja i pričate priče, glasom ili tipkanjem, a vaša Persona uči iz svakog razgovora. Snimate svoj glas kako bi Persona mogla govoriti njime, besplatno imenujete do pet Trusted Contacts i postavljate Executor Lock™ bez naknade. Plaćeni planovi počinju od US$14.99 mjesečno.

Što god budućnost donijela digitalnim umovima, bit će izgrađena od zapisa o stvarnim ljudima. Najbogatiji zapis o vama onaj je koji sami stvorite, vlastitim riječima, dok to možete.

Ova je stranica dio naše serije o ljudima i znanosti iza utrke da se nadživi tijelo.

• Digitalna besmrtnost: Larry Page i utrka za prijenos uma: priča koja je sve pokrenula i koliko smo blizu kopiranju uma.

• Što je von Neumannova sonda? Plan Larryja Pagea za galaksiju: samoumnožavajuća letjelica u središtu Pageova plana.

• Što Larry Page vjeruje o UI-ju i životu zauvijek: njegov zapis, njegovim vlastitim riječima i u izvještajima drugih ljudi.

• Prijenos uma 2026.: koliko smo blizu?: koliko je znanost blizu kopiranju ljudskog mozga.

• Što je konektom (connectome)? Svaki dosad kartirani mozak: shema ožičenja mozga i svaki dosad kartirani mozak.

• Milijarderi koji pokušavaju živjeti zauvijek: tko koliko troši na dugovječnost i digitalnu besmrtnost.

• Kako živjeti zauvijek: svi načini koje ljudi isprobavaju: svaki pristup, od medicine do prijenosa uma.

• Krionika (cryonics) 2026.: cijena, kako funkcionira, tko se prijavio: koliko košta, kako funkcionira i tko se prijavio.

Muskov navod o specističkoj primjedbi potječe iz njegova svjedočenja od 28. travnja 2026., prema izvještajima Reuters preko BNN Bloomberga i Fortune, iz biografije Waltera Isaacsona prema izvještaju portala Fortune te iz lista The New York Times prema izvještaju portala Yahoo News. Presuda dolazi iz izvora NPR, CNBC i Bloomberg. Muskove izjave iz listopada 2026. potječu iz izvora AI Weekly i X, a Suleymanova priča iz podcasta The Builders.

Pozadina potječe s Wikipedije (o specizmu, OpenAI-ju, SpaceX-u i Larryju Pageu), iz izvora Chronicle of Philanthropy o Pageu na TED-u, Axios o humanističkoj superinteligenciji, OfficeChai o Richardu Suttonu i o Pageovu govoru iz 2007. te TechSpot o Rayu Kurzweilu. Sve smo izvore provjerili 30. listopada 2026.

Larry Page, Elon Musk, Mustafa Suleyman, Walter Isaacson, Richard Sutton i Ray Kurzweil nemaju nikakve veze s Afterlife.ai™, i ništa na ovoj stranici ne sugerira da netko od njih koristi našu uslugu ili je podržava.